Hrvatska bilježi porast broja zaraženih koronavirusom. Podsjećamo da je i dalje važno pridržavati se preventivnih mjera za smanjivanje rizika od širenja koronavirusa, što podrazumijeva:
Danas su naši volontrri bili dio najvećeg atletskog natjecanja za djecu u Hrvatskoj, Erste Plava liga u 2020. godini koje se održalo u osmom izdanju i drugi puta u Vukovaru.
Naš projekt „Humanitarni paket za Slavoniju i Pounje“ prepoznat je kao primjer dobre prakse. Uvršten je u FEAD katalog koji prikazuje kratki pregled 28 uspješnih projekata 2018./2019. godine koje financira FEAD (Fond europske pomoći za najpotrebitije) na razini cijele Europske unije.
Biti dio ovoga kataloga, među 28 uspješnih provoditelja FEAD projekata, je iznimna čast. Sretni smo što je uz kvalitetnu provedbu projektnih aktivnosti prepoznata predanost cijelog projektnog tima, partnerskih organizacija i volontera koji su svojim dodatnim naporima doprinijeli ostvarenju zadanih ciljeva – ublažiti siromaštvo, jače integrirati socijalno osjetljive skupine u zajednicu te ih informirati o dostupnim socijalnim uslugama i pravima.
Prilog o radu Gradskog društva Crvenog križa Vukovar u emisiji Vinkovačke TV “Vukovarski mozaik”
Prilog o radu Gradskog društva Crvenog križa Vukovar u emisiji Vinkovačke TV “Vukovarski mozaik”
Prilog o radu Gradskog društva Crvenog križa Vukovar u emisiji Vinkovačke TV "Vukovarski mozaik".
Posted by Crveni križ Vukovar on Friday, June 5, 2020
U Hrvatskoj se kao posljedica pojave pandemije koronavirusa pojavila nova kategorija socijalno ugroženih osoba. Riječ je o ljudima koji su prešli iz relativno sigurnog načina života u relativno nesiguran i neizvjestan način života koji je uzrokovan iznenadnim gubitkom posla. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od početka krize uzrokovane pojavom pandemije koronavirusa u Hrvatskoj je bez posla ostalo više od 25.000 ljudi.
Kako bi odgovorio na potrebe ljudi koji ne samo da su ostali bez posla, nego nemaju ni pravo na naknadu HZZ-a, Hrvatski Crveni križ pokrenuo je projekt „Vaš dar za pravu stvar“ kojemu je cilj barem malo olakšati teške životne okolnosti ljudi koji su posljednjih mjeseci izgubili posao. U sklopu projekta bit će podijeljeno 11.500 paketa za 11.500 nezaposlenih osoba.
„Svjesni smo da su potrebe puno veće i da ovi humanitarni paketi neće riješiti sve probleme nezaposlenih ljudi, ali će im barem malo olakšati tešku situaciju u kojoj su se našli. Mi ćemo i dalje pomno pratiti situaciju te po potrebi i reagirati“, istaknuo je Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Humanitarni paketi namijenjeni su osobama koje su ostale bez posla u razdoblju od 11. ožujka 2020. do 11. svibnja 2020. i koje ne ostvaruju pravo na naknadu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pakete će moći podići u najbližem društvu Crvenoga križa u razdoblju od 1. lipnja do 1. srpnja ove godine.
Maloprodajna vrijednost jednoga paketa koji sadržava brašno, rižu, ulje, tjesteninu, mesne i riblje konzerve, šećer i marmeladu iznosi oko 25o kuna, a sredstva su osigurana zahvaljujući donaciji Vlade RH i zaklade The Coca-Cola Foundation.
Sve osobe obuhvaćene ovim projektom, na kućne adrese dobile su pisma u kojima ih se informira o načinu preuzimanja paketa.
Humanitarni paketi za novonezaposlene dio su niza aktivnosti koje Hrvatski Crveni križ provodi od početka epidemije koronavirusa u Hrvatskoj. U gotovo tri i pol mjeseca 3.500 volontera i 1600 djelatnika Crvenoga križa posjetilo je više od 191 tisuću kućanstava diljem Hrvatske.
„Osim nužnih životnih potrepština, naši su volonteri i djelatnici ljudima donosili i toplu riječ koja puno znači u neizvjesnim vremenima. Hrvatski Crveni križ i u ovoj krizi pokazao je svu svoju snagu, pokazao je kako izgleda humanost na djelu“, poručio je dr. Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Na besplatni telefonski broj 0800 1188 koji je i dalje otvoren, javilo se više od 80 tisuća ljudi, a za njih 6000 osigurana je psihosocijalna podrška. Iako se situacija normalizira, društva Crvenoga križa i dalje redovito obilaze stare i nemoćne koji su još uvijek na oprezu.
Volontiranjem mijenjate svijet, zato nam se pridružite i postanite dio velike volonterske obitelji Crvenog križa! 😃
Danas je Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Obilježava se svake godine 8. svibnja u znak počasti osnivaču Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Henryju Dunantu.
Henry Dunant rođen je 8. svibnja 1828. godine u Ženevi. Po završenom studiju posvetio se bankarskom pozivu. U lipnju 1859. godine, zbog financijskih poteškoća koje su ugrozile poslove koje je obavljao u Alžiru, namjeravao se za pomoć obratiti francuskom caru Napoleonu III. Tako ga je put nanio na bojno polje kod Solferina gdje je 24. lipnja 1859. car sudjelovao u boju između francusko-sardinijskog saveza i austrijske vojske. Dunant je bio šokiran patnjama, agoniji i smrti tisuća vojnika. Nakon bitke na bojnom je polju ostalo 40.000 ranjenih i poginulih. Sanitetske službe nisu imale dovoljno ljudi i materijalnih sredstava za pomoć svima.
Zgrožen onim što je vidio, Dunant je odlučio učiniti nešto kako bi pomogao, pa je uz pomoć mještana obližnjeg gradića Castiglione delle Stiviere u crkvama i kućama organizirao pomoć svim ranjenicima bez obzira kojoj strani u sukobu pripadali. Potaknuo je humanost u ljudima ponavljajući kako su svi ljudi braća (tal. „Tutti fratelli“).
Svoje doživljaje Dunant je opisao u knjizi pod nazivom “Sjećanje na Solferino”, objavljenoj 1862. godine. U njoj ističe potrebu osnivanja nacionalnih društava koja bi u vrijeme mira obrazovala dragovoljce kao pomoć vojnim sanitetskim službama u ratu, zaštitu ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju, te sklapanje međunarodnih ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i društava za pružanje pomoći kao i poštivanje njihove neutralnosti.
Knjiga je uzburkala čitavu Europu, osobito vodeće političare koji su osjetili potrebu za promjenom postojeće situacije. U promicanju ciljeva knjige Dunantu su pomogla četiri građanina Ženeve: Gustave Moynier, predsjednik Ženevskog društva javne socijalne skrbi, general Guillaume-Henri Dufour, dr. Louis Appia i dr. Theodore Maunoir (Odbor petorice) s kojima je 1863. godine osnovao Međunarodni odbor za pomoć ranjenicima (1876. preimenovan u Međunarodni odbor Crvenog križa – MOCK). Na diplomatskoj konferenciji koju je sazvala švicarska vlada u Ženevi je 1864. godine usvojena Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika u oružanim snagama u ratu na kopnu.
Narednih godina Dunant se u cijelosti posvetio stvaranju organizacije Crvenog križa. Zapustivši svoj privatni posao, na kraju je bankrotirao i potpuno osiromašio te pao u zaborav. Međutim, njegova ideja se razvijala i postala prihvaćena u cijelome svijetu. Godine 1887. Dunant se bolestan i bez ikakvih sredstava za život povukao u dom u Heidenu, gdje ga je pronašao mladi novinar Georg Bamberger i 1895. godine napisao priču o njegovom životu. Dunant je po drugi put u svom životu postao cijenjen i slavljen u cijelome svijetu.
Godine 1901. norveški parlament mu je dodijelio prvu Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio s Frédéricom Passyem (iz Francuske mirotvorne udruge). Dunant se nije vratio bogatstvu i raskoši što mu je omogućavala Nobelova nagrada i mnoge druge ponude koje su mu slala humanitarna društva i pojedinci. Nije zadržao novac za sebe, već ga je poklonio Crvenom križu i drugim humanitarnim organizacijama za pomoć siromašnima. Ostao je u staračkom domu u Heidenu gdje je 1910. godine umro.
Dunantova ideja proširila se cijelim svijetom, pa danas Međunarodni pokret Crvenog križa broji 192 međunarodno priznata nacionalna društva, među kojima je od 1993. i Hrvatski Crveni križ.